Grčki filozofi su počeli snove razdvajati od onostranog i povezivati s ličnošću snivača, ali zapravo trebalo je da prođe još nekoliko hiljada godina, do Freuda, pa da im se ponudi kakvo takvo „naučno“ objašnjenje
Još je teže ako živimo život tužni zbog neostvarenih želja ili žalimo zbog prošlosti i odjednom shvatimo da nam više nije ostalo puno vremena, da imamo još samo nekoliko decenija da pokušamo nešto promijeniti. Pritisak neostvarenih snova je veći što je kraći rok trajanja
Ovaj strah može se smatrati kako dijelom straha od nepoznatog tako i straha od bolesti. Veoma je rasprostranjen i možda intimno blizak mnogima od nas, a često se susreće u psihoterapijskoj praksi
Značajno veći postotak žena, u usporedbi s muškarcima, traži pomoć u ustanovama za mentalno zdravlje. Da bi se razumjelo zašto je tako, potrebno je osvrnuti se na povijest bavljenja mentalnim zdravljem i na društveni kontekst
Gledano uopćeno, tužno je što danas stojimo tako loše s poznavanjem emocija da je potreban jedan crtani film – pravac u kina da ga pogledate! – da ih uvede na velika vrata
Nikad nije bilo više „toksičnih osoba“, „graničara“, „narcisa“, „patologa“ i „sociopata“ oko nas. Psihička bolest se popularizira, a često i romantizira; popularni su videi iz psihijatrijskih ustanova i ”influenseri sa psihijatrijskom dijagnozom”, što bi samo po sebi bilo pohvalno da ne postaje trend, naročito među mlađom populacijom
Naš um je sposoban za ogromne stvari, on je taj koji stvara umjetnost, naučna djela i u stanju je riješiti mnoge teške, na prvu nerješive probleme. Ali i pored toga, on je veoma često naš mučitelj koji nam šalje strašne misli koje ne bismo željeli misliti
Malo je vjerovatno da su muškarci manje emotivni od žena. Ono što je neporecivo jeste veća sklonost žena da izražavaju emocije – jasnije ih prepoznaju i otvorenije izražavaju. Muškarci su naučeniji da ne znaju šta i kako s njima
Empatija je ključna za naše socijalno funkcioniranje i psihičko zdravlje. Međutim, postoje i negativne strane empatije, a njome se lako može manipulirati u političke i druge svrhe s obzirom da je veoma često - selektivna
Aleksandar Stanković je depresiji ponudio lično lice, boju, oblik i formu zahvaljujući dugogodišnjem poznanstvu i patnji koju mu je uzrokovala i još uzrokuje. Njegova knjiga je vrijedan doprinos našem jeziku
U velikom procentu ljudi ostaju sami zato što to žele i zato što su svjesno izabrali single life kao životnu mogućnost. To odstupanje od patrijarhalno-tradicionalnog modela povlači za sobom brojne predrasude