Almin Kaplan: Zapis o ljetu
Sad, kad ljeto prolazi, osjećam neko olakšanje. Kao da iz mene hlapi lijenost preko koje sam propao u vječnost, u tu blaženu zakočenost koje ću se poželjeti već s prvim jesenjim kišamaKaplan: Male prodavnice
Malih prodavnica skoro da više i nema. Ponekad, obično pod nekom zgradom u Mostaru vidim neku takvu, i to sa izlozima pretrpanim povrćem i sa istaknutom tablom “domaće”, tim jedinim adutom protiv nemilosrdnih hipermarketa koji jedu naše uspomeneAlmin Kaplan: Najljepši otac moje književnosti
U koji god grad da idem, koliko god da je mal ili velik, uzbuđen sam onoliko koliko tog grada ima u književnosti. Do sada sam u Dubrovnik išao samo kad sam morao, nemoćan da zamislim tamošnji život koji se odvije negdje iza kulisa postavljenih za bogate turisteZapis o strahu ili putovanje u Putovanje u Vučjak
Gdje god da smo, u svijetu smo koji su nekada ispunjavali ljudi kojih više nemaKaplan: Uz Sidranov odlazak
Za mene je Sidran bio živi dokaz da je svijet u kojem sam odrastao samo odlomljeni komadić jednog puno većeg svijetaS jedne je strane zrcala razum, s druge je ludilo
Rat zaustavi život onakvim kakav je on trajao do rata i onda se iz zaustavljenog procesa odvaja milion malih života koji se počinju dešavati mimo ikakvih zajedničkih obrazaca. Države se tad useljavaju u podrume, stanove i kasarne, pa se nad običnim svijetom, pogotovo nad nejači, iživljavaju samoproglašeni carevi, predsjednici, zapovjednici…Almin Kaplan: Knjige za djecu
Cilj ovog teksta jeste povući čitatelja za rukav i pozvati ga da ti posvjedoči da je svijet u kojem si bio dijete stvarno postojao. Da su postojali Avdo, Hasa i Lazo, ljudi koji su preprodavali knjige, kao i oni stanovi iz kojih su ih dobrom voljom novih vlasnika uzimaliALMIN KAPLAN: Pero
Otkud tom čovjeku poriv da o umjetnicima vodi računa, da ih hrani i napija, da njihove knjige izdaje, čuva i promoviše? Otkuda ako ne iz vjere da se tako svijet može bar malo popraviti i učiniti boljim mjestomAlmin Kaplan: Tri ratna podruma
Dok gledam rat u Gazi, stalno se pitam gdje su jadni roditelji, a donedavno sam se pitao gdje su ta jadna djeca. Ne znam šta to znači i znači li išta, ali vjerujem da bi nešto trebalo značitiDrveća i pod njima ljudi
Danas više nema stabala kao ni ljudi koji pod njima sjede na način na koji se pod stablima sjedilo prije. Tek ponegdje, kao toponim, preživjela je neka murva, košćela, dub ili orahMunib Delalić, svjetlo sa sjevera
Kundera je govorio kako je zadatak prevodioca knjigu ponovo napisati. Neka je samo pola istine u ovoj njegovoj tvrdnji, puno je. Jedan od takvih pisaca je Munib Delalić, koji već decenijama sa norveškog prevodi na naš jezikAlmin Kaplan: Dva dana i još jedan
Pjesnici poput Marka Vešovića prava su rijetkost i u puno većim jezicima nego je naš. Dodao bih da je počinjena nepopravljiva šteta što se Vešovića nije više prevodilo
Učitavam...