Tokom 1993. godine, u izbjegličkoj kući u kojoj smo se zatekli, pronašla sam Frojdov sanovnik. Nudio je značenje većine stvari koje su se mogle sanjati i pri tome stilski varirao od horoskopskog predviđanja budućnosti, naučnog i svetog teksta, do psihološke karakterizacije. Jedanaestogodišnjoj izbjegličkoj djevojčici, lišenoj svih onih stvari koje je nudio mirnodopski život – struje i slobodnog kretanja, bio je uzbudljiv maltene kao Internet. Ne znam ni sama koliko sam vremena provela proučavajući ga i na kraju sam napamet znala značenje svakog pojma. Danas, kada razmislim, mogu s pravom reći da je zacrtao put mojih interesa koji se kreću od naučno-činjeničnih do onih misterioznih stvari što zadiru u tajnu života, opirući se racionalnom.

Tijekom sljedećih godina moj interes se više zadržavao na onom naučnom – ako se tako može nazvati psihoanalitički doprinos tumačenju snova. Naime, na kraju gimnazije za maturski rad izabrala sam temu: Freudovo tumačenje snova. Sjećam se kako sam u cijelosti iščitala kolosalno Freudovo djelo Tumačenje snova i kako ga nisam baš najbolje razumjela, ali još se više sjećam osjećaja razočarenja koji nije došao od nerazumijevanja, nego uviđanja da nije imalo puno veze s „mojim sanovnikom“. Freud nije nudio nikakvo gotovo značenje simbola snova pa ga on nije mogao ni napisati.

Svega sam se ovoga prisjetila nedavno, kada sam počela da sanjam „čudne snove“. Iako oduvijek sanjam snove svih mogućih žanrova i zapleta, ovi su mi se učinili još čudnijim pa sam poželjela da imam neki metod da ih rastumačim. Baš negdje u isto vrijeme su mi i dvije klijentice spomenule svoje snove, iako psihoterapijski pravac kojim se bavim nema šta puno da kaže o njima. To mi se učinilo više od slučajnosti pa sam odlučila da se opet malo pozabavim snovima, istražim šta se o njima recentno piše, što je tema ovog teksta. Stekla sam dojam da danas o snovima znamo puno, ali to je zapravo vrlo malo. Pogotovo kada se radi o njihovom mogućem značenju.


Snovi i mozak

Znamo sve o njihovoj neurobiološkoj osnovi. Snovi se dešavaju uglavnom tokom faze spavanja koja se zove REM i stoji za rapid eye movements (brzo pomjeranje očiju). Tokom ostalih faza spavanja: laka pospanost, lagani san i duboki san, snovi se također mogu javiti, ali mnogo rjeđe i tada im je radnja povezana sa svakodnevnim dešavanjima. Fantastični, živopisni i „čudni“ snovi javljaju se tokom REM faze. Svake noći imamo između četiri do šest ovih ciklusa spavanja, a REM faza postaje duža što se više približavamo buđenju, pa na početku možemo sanjati oko 10 minuta, dok na kraju san može trajati i sat vremena. Mozak je aktivan kao u budnom stanju pa se mišići paraliziraju da bi spriječili pokrete i odreagovali na dešavanja iz sna. Aktivni su limbički sistem koji je zadužen za emocije i vizuelni korteks koji proizvodi slike, dok je manje aktivan prefrontalni korteks zadužen za logiku i racionalno razmišljanje. Ovim se objašnjava nelogičnost snova te njihova fantastičnost u svijetu u kojem više ne važe zakoni fizike. Postoje vjerovanja da se upravo u njihovoj oniričnosti krije razlog njihovog brzog zaboravljanja na javi jer „racionalni“ mozak ne može zapamtiti takve „besmislice“.

Osnovna funkcija snova se vidi u obradi emocija, konsolidaciji učenja i pamćenja. Također, sanjanje mozgu mogućava da se suoči sa imaginarnim i stvarnim prijetnjama te se tako zaštiti u budućnosti. Važnost spavanja/sanjanja je krucijalna za zdrav život i nesanica dovodi do psihičkih i fizičkih problema i ubrzava starost, dok hronična nesanica vodi u sigurnu smrt. Zato se prema spavanju moramo odnositi kao prema hrani i vježbanju, uvrstiti ga u računicu za zdrav život.

Prema nekim procjenama, u toku prosječnog života, provedemo nekih pet ili šest godina sanjajući.


Šta znače snovi?

Sam sadržaj snova, s druge strane, nešto je što izmiče naučnom određenju i ostaje tajna. Zato nije ni čudno što nam i danas izazivaju neku praiskonsku nadu da moraju značiti nešto više. Kako je tek bilo prije kada je svijet bio još veći misterij nego što je danas… Egipćani su vjerovali da snovi predstavljaju poruke od bogova, dok su Mezopotamci smatrali da imaju proročki značaj i ostavljali su ih na glinenim pločicama budućim generacijama. Prema monoteizmu, Josip iz Starog zavjeta je tumačenjem snova faraona spasio Egipat od gladi, dok je Allah Muhamedu objavu slao u snovima. Grčki filozofi su počeli snove razdvajati od onostranog i povezivati s ličnošću snivača, ali zapravo trebalo je da prođe još nekoliko hiljada godina, do Freuda, pa da im se ponudi kakvo takvo „naučno“ objašnjenje. On ih je nazvao „kraljevskim putem” u tajne Nesvjesnog, potisnutih želja i misli, te je ponudio način njihovog tumačenja putem tehnike slobodnih asocijacija i razlikovanja manifestnog od latentnog sadržaja. Koliko god nam se njegova metoda danas činila „nenaučnom“, revolucionarna je jer je sadržaj snova udaljio od božanskog/onostranog te ga psihologizirao. Karl Gustav Jung je imao donekle različito mišljenje u svojoj teoriji o kolektivnom nesvjesnom i univerzalnim arhetipovima, što je sadržaj snova više približilo „neopipljivom“, ali teorije i jednog i drugog do danas ostaju popularni načini tumačenja snova u praksama njihovih škola.

Međutim, ništa od ovoga ne postoji unutar znanstvenog diskursa niti njega danas zanima sadržaj snova, pa on ostaje s onu stranu naučnog. A toliko je tu stvari koje proizvode pitanja i jedna od njih je npr. postojanje tipičnih snova – onih koje sanja većina ljudi bez obzira na individualne razlike. Na jednom mjestu sam pronašla i navodno značenje tih tipičnih snova i navodim ga čisto iz šaljivih razloga, premda mi je prvenstveni cilj nabrojati tipične snove. U njih spadaju:

- snovi o padanju (često simboliziraju gubitak nečega, neuspjeh, osjećaj nesigurnosti ili strah od gubljenja kontrole)

- snovi o letenju (obično predstavljaju želju za oslobođenjem od problema, težnju za slobodom ili ostvarenjem visokih ciljeva)

- snovi o zubima (posebno o njihovom ispadanju, mogu odražavati zabrinutost za vlastito zdravlje ili zdravlje bliskih ljudi)

- snovi o ocjenjivanju i povratku u školu (često su povezani sa strahom od budućih izazova, stresom zbog osjećaja nesposobnosti ili neprocesuiranim školskim traumama)

- snovi o trudnoći (mogu simbolizirati početak nečeg novog, kao što su projekti ili ideje)

- snovi o kući (obično predstavljaju osobu koja sanja, pri čemu različiti dijelovi kuće simboliziraju različite dijelove ličnosti sanjača)

- snovi u kojima bježimo ili smo proganjani (ukazuju na izbjegavanje suočavanja s problemom i prisutnost straha u životu)

- san o tome da smo goli ili bosi (može upućivati na osjećaj srama ili poteškoće u iskazivanju vlastitih želja)

- sanjati da smo nekoga izgubili ili nešto ne možemo pronaći (obično reflektira strah od gubitka ili potrebu da pronađemo nešto što nam nedostaje u životu)

- snovi o vodi (odražavaju stanje uma i emocija: mirna voda označava spokoj, dok nemirna voda ukazuje na unutrašnju krizu)

- snovi o zmijama (mogu simbolizirati proces transformacije i novih početaka ili prisutnost prijetnje u životu).

Sanjala sam sve i jedan od ovih tipičnih snova, što možda i nije nešto čudno jer se odnose na opće pojmove koji se nalaze u životima svih nas, ali opet to nekako nije dovoljno objašnjenje. Među njima me posebno intrigira ponavljajući san o povratku u školu i neuspjehu koji taj povratak prati. U njemu ili zaključuju ocjene iz predmeta na kojem nisam bila cijelu godinu – zbog nečeg mi ga nije bilo upisanog u rasporedu časova, ili pitaju predmet koji nisam spremila – zbog nečega nisam imala udžbenik. Jednom sam se čak i nakon završenog fakulteta morala vratiti u srednju školu jer mi se „po novom zakonu“ nije priznavao gimnazijski program pa sam morala završiti po novom. I koliko god bio apsurdan scenarij sna, anksioznost koja ga prati je veoma stvarna i ostaje i nakon buđenja. Jednom prilikom sam podijelila školski san na društvenim mrežama i javio se veliki broj odraslih ljudi koji su isto sanjali. Zašto se ovo dešava, ne postoji „zvanično“ objašnjenje.


U potrazi za sanovnikom iz djetinjstva

I u toj neobjašnjivosti se krije njihova moć. Iako sam odmakla od svog prvog sanovnika i moje znanje o snovima se proširilo, ne mogu reći da me išta ispunilo većim smislom i uzbuđenjem nego što je to učinio nekad davno njegov sadržaj. Iz sadržaja mojih ratnih snova, sanovnik mi je otkrivao sve silne daleke i uzbudljive tajne budućnosti. I nikada nisam uspjela pronaći taj primjerak, iako sam ga tražila u antikvarnicama, niti se sjećam čije je to izdanje bilo. Koji je opskurni izdavač štampao tu multižanrovsku kolekciju tobožnjih značenja simbola snova, nazvavši je Frojdov sanovnik?


Emina Žuna, Prometej.ba


Tekstove Emine Žuna čitajte u rubrici Psihoterapija, politika & popularna kultura