Laksativna mjera Senata UNSA
Prenosimo veoma zanimljiv dio kolumne Nenada Veličkovića sa portala Školegijum o skandaloznoj Odluci Senata Univerziteta u Sarajevu koja podrazumijeva spuštanje kriterija na ispitima i UNSA svodi na razinu univerziteta sa Čekrčića i Kobiljačine glave
Krajem avgusta svi su fakulteti i akademije sarajevskog univerziteta dobili Odluku Senata u kojoj između ostalog piše da se "zadužuju se dekani i prodekani za nastavu fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu da prilikom organizacije ispita u okviru drugog termina septembarskog ispitnog roka, omoguće studentima da, u dogovoru sa predmetnim nastavnikom, odrede datum za polaganje prijavljenog ispita. Prilikom odredivanja datuma za polaganje prijavljenog ispita u drugom ispitnom terminu, predmetni nastavnici mogu, uz poštivanje važećih zakonskih i radnopravnih propisa, zakazati ispite i u dane vikenda, imajući u vidu potrebe studenata, raspoloživost prostorija i ostale organizacione faktore. Ova odluka ima za cilj da se studentima olakša završetak ispitnih obaveza te da se obezbijedi pravičan i fleksibilan pristup organizaciji završnih ispitnih rokova u datumskim okvirima koji su utvrđeni
Akademskim kalendarom."
Naravno, uz odluku nije došao nikakav išaret o tome zašto bi, ako se studentima ne izađe u susret da polažu ispit nedjeljom, to bilo nepravično i nefleksibilno. Drugim riječima, u čemu je problem sa utvrđenim i davno oglašenim datumima ispita?
Šta tačno znači "olakšavanje završetka ispitnih obaveza"? Kako će to studenti, u dgovoru s nastavnicima, određivati datume ispita????
Niko to neće tako reći, ali to znači spuštanje kriterija UNSA na razinu univerziteta sa Čekrčića i Kobiljačine glave. Menadžerska logika u blagoj je panici zbog pada broja upisanih i pomenute konkurencije, koja isporučuje diplome bez budžetskog posrednika, pa nastoji na sve načine osigurati studentsku sirovinu za narednu proizvodnu godinu.
U nebesa dignuti nosevi unsaristokratije, kad bi se spustili na nivo vlastite ubrloženosti, osjetili bi diskretni smrad raspadanja onoga što je sarajevski univerzitet nekada bio, a što preživljava na samo još nekoliko fakulteta.
Pomenuta odluka zaslužuje barem jedan master-rad na temu administrativno pravne manipualcije jezikom. Npr. koju ulogu u naredbodavnom aktu (zadužuju se) imaju fraze uz poštivanje važećih zakonskih propisa, imajući u vidu, pravičan i fleksibilan pristup organizaciji, ostali organizacioni faktori?
Nažalost, na odsjeku koji bi se ovakvim stvarima mogao (i morao!) baviti, dekonstrukcijom i rekonstrukcijom manipulativnog jezika u službenoj upotrebi, čak do toga da otvori smjer jezik u službenoj upotrebi, s kojom bi diplomom osigurali stotine radnih mjesta za svoje studente, jer se više nijedan zakon ne bi mogao naći u nacrtu i prijedlogu bez njihovog forenzičkog pečata, bave s drugim stvarima.
Nenad Veličković, Školegijum