Nastavljajući održavati prepoznatljivu razinu tekstova, ostajući platforma za edukaciju i kritičku refleksiju u bh. društvu, s uređivačkom politikom koja inzistira na ozbiljnosti, dostojanstvu i poštovanju čitatelja, onkraj svakog senzacionalizma i podilaženja najširim ukusima i najnižim strastima, bez okorištavanja bilo tuđom patnjom bilo tuđom gluposti - što je sve način funkcioniranja većine drugih medija - u 2024. godini pored književnih, povijesnih i drugih tema, bavili smo se mnogim aktualnim društvenim temama iz “prometejskog” kuta gledanja. Uz zahvalnost što i dalje imamo priliku plivati uz vodu, predstavljamo deset najčitanijih tekstova koji su na Prometeju objavljeni u 2024. godini. U skladu s dosadašnjom praksom, u obzir uzimamo tekstove koji su objavljeni u protekloj godini, a određeni broj tekstova objavljenih prije više godina imao je veliku čitanost i u 2024.

S obzirom da se tokom trećeg mjeseca u nacionalističkom dijelu medijsko-političke scene, predvođene pojavama poput Avde Avdića, Benjamine Karić, Emira Suljagića, DF-a, Hayata, Patrije i tako dalje i tome slično, provodila organizirana huškačka hajka na Franju Šarčevića, utemeljena na mržnji i krivotvorinama, a koja je imala veliki publicitet, na listi najčitanijih tekstova nalazi se čak pet njih povezanih s tim događajem.


1. "Laž je postala istina, a potom hajkačka parola. Vođeni njome, hajkači na Šarčevića samo potvrđuju da njegovo kritičko oko vidi iza zastora društva. U međuvremenu trijumfuju bijeda, mržnja, prijetnje, demonizacija jednog čovjeka koji je odgrnuo zavjesu iza koje možemo vidjeti svu količinu bh. beznađa", pisao je 9. 3. Enver Kazaz u tekstu Hajka na Franju Šarčevića.


2. "Sve tri strane aktivno, planski i programski rade na tome da se uopće ne ostavi ni mogućnost da se ikada sastavi normalna Bosna i Hercegovina. Sva priča se u suštini još vodi oko procenata i oko toga tko će koga gdje i u čemu nadjačati", pisao je 2. 3. Franjo Šarčević u tekstu Još jedan besmisleni Dan nezavisnosti.


3. "Ono što ovu harangu razlikuje od dosadašnjih jest njezin intenzitet, količina laži i gebelsovskog izokretanja koja je ubačena u javni prostor, upotreba montiranih krivotvorina i to što je zadobila institucionalni karakter. S aspekta zanata, stvar je fenomenalno odrađena", pisao je 8. 3. Franjo Šarčević u tekstu Da nam budu jasnija neka pitanja naše vjere.


4. Kada su se početkom 2000-ih počele sušiti desetine hiljada stabala smreke na planini Vlašić, razumijevanje veze između klimatskih promjena i malog insekta koji živi pod korom drveta pomoglo je jednom naučniku da otkrije čudno porijeklo te šume. Priča vodi 100 godina duboko u prošlost, u vrijeme požara koji su harali Kraljevinom SHS. Priču su u članku Enigma porijekla vlašićke šume objavljenom 10. 2. istražili Harun Dinarević i Geoffrey Brossard za portal Naratorium, a Prometej je bio medijski partner publikacije.


5. "Mostarska promocija pokazuje da presuđeni ratni zločinac Valentin Ćorić ima brojne obožavatelje u hrvatskom narodu. Zbog toga bi, a ne zbog Ćorićeve tobože teške sudbine, Hrvati trebali „plakati i ridati“ – nad sobom", pisao je 19. 2. Drago Bojić u tekstu Bizarna mostarska večer.


6. Hajci na Franju Šarčevića se očekivano pridružio i Andrej Nikolaidis, koji je od interesno-ideološkog zaokreta 2022. simboliziranog poziranjem za naslovnicu Stava postao jedan od omiljenih izetbegovićevsko-komšićevskih pisaca. O Nikolaidisovom perfidnom izokretanju teza u tv emisiji Avde Avdića na Hayatu pisao je 12. 3. Drago Bojić u tekstu Pisac na strani progonitelja.


7. "Šarčevićev slučaj je za mene prilika da novim primjerima potkrijepim i upotpunim analize društvenih procesa koji su kod nas na djelu, a kojima se godinama bavim", pisao je 18. 3. Tarik Haverić u tekstu Udala se Arifa.


8. Stefan Gužvica objavio je 28. 6. na Prometeju priču o tome kako i zašto je veliki broj vodećih mladobosanskih zaverenika prešao put od jugoslovenskog nacionalizma do proleterskog internacionalizma, i na kraju dao svoje živote za svetsku revoluciju. Tekst Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti donosi biografije Mustafe Golubića, Pavla Bastajića i Sime Miljuša. Drugi dio istraživanja očekujemo ove godine.


9. Od Vareša preko srednje Bosne do Stoca – analizirali smo rezultate lokalnih izbora, razgovarali s građanima, u pokušaju da shvatimo u kojoj mjeri se na izbore gleda kao na natjecanje za nacionalno osvajanje teritorija. Priču je 23. 11. uobličila Lejla Reko Šarčević, u članku Izbori kao popis stanovništva: izazovi lokalnih izbora u nacionalno mješovitim općinama.


10. Početkom godine u Međugorju je iznenada preminuo Pero Buntić, vinar i kulturni mecena, osnivač Kluba knjige Ivo Andrić u Mostaru. Prometejev redovni suradnik, pisac Almin Kaplan, povodom Buntićevog odlaska napisao je oproštaj naslovljen s Pero. "Otkud tom čovjeku poriv da o umjetnicima vodi računa, da ih hrani i napija, da njihove knjige izdaje, čuva i promoviše? Otkuda ako ne iz vjere da se tako svijet može bar malo popraviti i učiniti boljim mjestom?"

Ako želite podržati nastavak kvalitetnog i nezavisnog rada Prometeja, to možete učiniti iz BiH ili inozemstva. Potrebne informacije možete pronaći ovdje.