Humski put
Humski put je najdulja stočarska staza od svih na istočnoj jadranskoj obali. Izvorno je povezivao Pelješac, današnje neumsko i sjeverno dubrovačko primorje, s planinama sjeverno od Neretve
Transhumantno ili sezonsko stočarstvo je nastajalo jako dugo, jer je čovjek pratio stoku u njezinim sezonskim potragama za hranom i vodom desecima tisuća godina. Njihovo „organizirano druženje“ i stočarstvo „u punom cvatu“, arheolozi potvrđuju nalazima od prije sedam ili osam tisuća godina. Razvijalo se posvuda po svijetu, a posebno je prisutno od obala Sredozemnog mora prema unutrašnjostima. Humski put je najdulja stočarska staza od svih na istočnoj jadranskoj obali. Izvorno je povezivao Pelješac, današnje neumsko i sjeverno dubrovačko primorje, s planinama sjeverno od Neretve. Od sredine 20. stoljeća Humski put je uvelike zamro. Danas je donekle aktivna još samo njegova kraća dionica između Dabarskog polja odnosno Nevesinjskog polja i visoravni Morine, uz nekoliko stada na Zelengori koje dovoze kamionima.
O transhumantnom stočarstvu i humskome putu Ivo Lučić je napisao, a Synopsis izdao, knjigu Humski put. Almin Kaplan je o toj knjizi na Prometeju objavio tekst Put ovaca. Ovdje je nekoliko Lučićevih fotografija s praćenja stada i obilaska planina od 2020. do 2023.
- Prometej.ba