Jedan od najvećih i najzahtjevnijih infrastrukturnih objekata na koridoru Vc i jedan od najviših mostova u ovom dijelu Evrope, 97 metara visok i 980 metara dugačak Most Hercegovina, dio poddionice Počitelj - Zvirovići, svečano je otvoren 4. septembra. Svečanosti su prisustvovali politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

U jednom dijelu bošnjačke politike (SDA-DF-SBiH) otvaranje mosta kritikovano je iz više razloga, u prvom redu zbog - kako reče jedan visoki dužnosnik - "hrvatizacije", tj. zbog koncentracije Hrvata u količini koju rečeni dužnosnik i politika koju zastupa smatraju nedozvoljenom.

Iz tog "probosanskog" političkog miljea dolaze i kritike zbog toga što je most dobio ime "Hercegovina". Bez obzira koliko takve kritike bile fascinantne i fantastične, one su očekivane od ljudi u čijoj se glavi BiH proteže na oko 1/4 teritorija Bosne i Hercegovine.

Nevezano za te i takve, ovaj most nije mogao dobiti bolje ime, koje bi više povezivalo. Hercegovina je dio Bosne i Hercegovine, regija u kojoj žive Hrvati, Bošnjaci, Srbi i drugi i koju svi osjećaju svojom. Zapravo je 'Hercegovac' jedan od rijetkih regionalnih identiteta koji je preživio raspad Jugoslavije i njezinih društava. Za razliku od npr. 'Bosanca', svaki Hercegovac će, bez obzira koje nacionalnosti bio, s ponosom isticati činjenicu da je Hercegovac i Hercegovinu će doživljavati kao svoju zemlju-zavičaj. Šteta je što "probosanski" političari to nisu u stanju razumjeti, kao što nisu u stanju razumjeti niti da nisu jedini koji imaju ovlast definirati šta je "probosansko", a šta nije. Primitivna i sirova nacionalistička mržnja kojom konstantno i aktivno truju ljude, teško bi se mogla nazvati ičim "probosanskim".

Prometej.ba/F.Š.